Azil u Hrvatskoj – zaštita ljudskosti

Azil u Hrvatskoj – zaštita ljudskosti

oblikovanje: Irena Frantal, mag. art.
foto: Ana Mihalić, mag. art.

Kada se promatraju izjave političara, aktivista nevladinih organizacija, brojnih novinara i predstavnika međunarodnih humanitarnih organizacija, posebice u Europskoj uniji, može se zaključiti kako postoji široki konsenzus po pitanju jedne od najstarijih i najplemenitijih institucija zaštite ljudskih prava i ljudskih života. Azil je iz ove perspektive ne samo institucija koja štiti politički progonjene i izbjeglice, već važno europsko kulturno i političko naslijeđe koje se koristi za određenje europskog identiteta. Još u ranom srednjem vijeku Crkva je štitila ne samo žrtve samovolje velikaša već i kriminalce koji su zatražili utočište pred progonom i srdžbom puka kako bi se kasnije mogli predati civilnim vlastima ili odabrati izgon.

Međutim, kada se promatraju izjave populističkih političara diljem Europske unije, statistike o napadima na azilante te stavovi lokalne populacije u mjestima gdje su azilanti smješteni, posvuda u EU pa tako i Hrvatskoj, čini se kako se od povijesnog naslijeđa azila održala samo percepcija azilanata kao kriminalaca. Premda velika većina podupire ideje o potrebi zaštite od progona omogućavanjem naseljavanja u sigurnim zemljama, u trenutku gradnje prihvatnog centra ili najkasnije kada se azilanti pojave u javnom prostoru lokalnih zajednica, velik broj ljudi se najednom osjeti „ugroženim“, „preplavljenim“, „sumnjičavim“, a manjina, kako to pokazuju iskustva iz brojnih zemalja EU, postane i fizički nasilna prema azilantima. NIMBY efekt („Not in my back yard“ – ne u mom dvorištu) tako nije ograničen samo na bušenje nafte, izgradnju vjetroelektrana, odašiljače za mobilnu telefoniju već je posebno izražen i u slučaju prihvata azilanata.

Ovaj projekt će zato kroz ciklus tribina i dijaloških susreta raspraviti mogućnosti boljeg prihvata i društvene integracije azilanata u Hrvatskoj, posebice u lokalnoj zajednici. Stručnjaci, znanstvenici, praktičari, predstavnici lokalne zajednice i azilanti raspravljat će, izlagati svoja iskustva i davati prijedloge za uređenje suživota i zajednički bolji život, kako azilanata i izbjeglica tako i većinske populacije čiji su brojni pripadnici također bili izbjeglice, pa i politički azilanti, tijekom Domovinskog rata.

Projekt završava izložbom Ane Mihalić iz ciklusa “Tu i Tamo”. Ana je bilježeći svakodnevicu nigerijskog azilanta u Hrvatskoj Princea Walea Soniyikija kao i njegova sjećanja na djetinjstvo, negdašnji život i izbjegličko iskustvo “s ruba” stvorila novu, vizualnu interpretaciju Princeova života i uspomena.

Teme susreta:

24.2.2015. u 20.00
prof. dr. sc. Saša Božić
Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru
Percepcija azilanata u Hrvatskoj – univerzalna prava i lokalni problemi Više →

3.3.2015. u 20.00
dr. sc. Duško Petrović
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu
Biopolitike izbjeglištva i azila u ozračju krize političkog azila Više →

10.3.2015. u 20.00
dr. sc. Nikola Petrović
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Lokalna zajednica i otpori izgradnji prihvatilišta za tražitelje azila Više →

17.3.2015. u 20.00
prof. dr. sc. Biljana Kašić
Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru
Tko su “ilegalni drugi” u formatu ljudskosti?
Granične zone, mobilnosti i deportacije Više →

24.3.2015. u 20.00
mr. sc. Drago Župarić-Iljić
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Izazovi integracije, politike i prakse (ne)uključivanja izbjeglica u društvo Više →

31.3.2015. u 20.00
dr. sc. Duško Petrović
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu
Romana Pozniak
apsolventica antropologije i etnologije,
 Filozofski fakultet u Zagrebu
Tražitelji azila kao prijetnja Više →

7.4.2015. u 20.00
prof. dr. sc. Senka Božić-Vrbančić
Odjel za anglistiku, Sveučilište u Zadru
Rascjep društva: azil i medijske reprezentacije Više →

8.4.2015. u 19.00
Otvorenje izložbe:
Ana Mihalić, mag.art.: “Tu i tamo”
 
Više →

Autor projekta: prof. dr. sc. Saša Božić
Diplomirao je sociologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1993. godine, a doktorirao na Institutu za sociologiju Sveučilišta u Beču 1998. godine. Profesor je na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Predavao je u Hrvatskoj i inozemstvu (Europski diplomski studij migracija i interkulturnih odnosa; Doktorski studij sociologije, Filozofski fakultet u Zagrebu; Doktorski studij sociologije, Sveučilište u Teramu) sociologiju migracija, sociologiju etničnosti, sociologiju emocija, transnacionalne socijalne procese i teorije socijalnih prostora. Predsjednik je Hrvatskog sociološkog društva. Član Europskog konzorcija za politička istraživanja. Direktor je međunarodnog poslijediplomskog tečaja „Divided Societies“ Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku. Voditelj je više projekata o migracijama i etničnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Recenzent je u međunarodnim i domaćim znanstvenim časopisima. Član je uredništva više znanstvenih časopisa. Autor je jedne knjige, te (ko)autor desetaka znanstvenih i stručnih radova u Hrvatskoj i inozemstvu.

Info: Veselko Leutar, 091 3027 414, leutar@cekate.hr

Azil u Hrvatskoj – zaštita ljudskosti dio je projekta
“Dobrodošli – razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za izbjeglice”

Financijska potpora: Ministarstvo socijalne politike i mladih
Partneri: CMS – Centar za mirovne studije i
ISKRA – Centar za edukaciju i savjetovanje

Print